Ankete građana Pljevalja, koju je sprovelo nevladina organizacija „Da zaživi selo“, pokazala je da najveći broj Pljevljaka vjeruje da je Ćehotina zagađena rijeka. Aktivisti NVO „Da zaživi selo” naglašavaju da su anketirali izletnike, šetače pored rijeke i one građane koji žive u neposrednoj blizini Ćehotine i da su od njih dobili odgovore u kojima se najčešće može čuti da vjeruju da je rijeka zagađena, ali i da vjeruju da su Rudnik uglja, Rudnik olova i cinka „Šuplja stijena“ i Termoelektrana najveći njeni zagađivači.
-Na pitanje da li koristite potencijale rijeke Ćehotine, najviše anketaranih građana (32) odgovorilo je da ne korsite, 29 njih je reklo da je koriste za kupanje, za tehničku vodu (18), za ribolov (15), i dva anketirana građanina odgovrila su da u Ćehotini hlade pivo. Na pitanje da označe frazu koja najviše opisuje rijeku Ćehotinu 52 anketirana građanina su odgovorila da je rijeka Ćehotina mutna i prljava - navodi se u izvještaju NVO „Da zaživi selo” i napominje da 32 anketara građanina vjeruje da je Ćehotina rijeka sa puno potencijala, 12 njih misli da je to rijeka bez ikakvog potencijala, a da je bistra i čista rijeka vjeruje svega pet anketaranih.
U izvještaju se ističe da je anketirano stotinu građana, od kojih najviše ima onih koji su izletnici i poljoprivrednici koji žive u blizini rijeke.
-Većina anketiranih uopšte ne koristi potencijale rijeke. Građani vjeruju da lokalne i državne vlasti ne rade dovoljno ili djelimično rade svoj posao u zaštiti rijeke Ćehotine. Smatraju da lokalna samouprava treba da brine o zaštiti rijeke, da ne postoji jasan plan ili da postoji djelimičan za smanjenje njenog zagađenja - navode iz NVO „Da zaživi selo” i dodaju da većina anketiranih smatra da u Pljevljima treba da bude sjedište inspektora za vode.
Pored ovih ocjena građani tvrde da su dobro upoznati o situaciji sa rijekom Ćehotinom i da su najveći zagađivači privredni subjekti. U prvom redu označavaju se oni koji vrše eksploataciju prirodnih dobara, uglja i ruda.
- Problem zagađenja rijeke Ćehotine je u nesavjesnom radu više privrednih subjekata i pojedinaca. Dokumentovano je ispuštanje otpadnih voda iz kopova Rudnika uglja, kao i onih nastalih u radu Termoelektrane i Rudnika „Šuplja stijena”- navodi se u izvještaju nakon sprovedene ankete, koja je dio projekta „Jačanje kapaciteta za bolju životnu sredinu u Crnoj Gori“, koji se finansira sredstvima Evropske unije.
B. Je.
Mjedenički i Paleški potok najveći zagađivači
-Smatram da su Mjedenički potok iz rudnika olova i cinka Šuplja stijena i Paleški potok u koji idu taložne vode sa šljakišta Maljevac najveći zagađivači rijeke Ćehotine. U ova dva potoka ne postoje znaci života, potpuno su mrtvi, beživotni, jer su hemijski zagađeni. Trebalo bi učiniti određene napore da se ove pritoke revitalizuju, tj. da se Paleški potok, koji trenutno protiče ispod šljakišta Maljevac kroz tunel koji je vremenom popustio, izmjesti okolo šljakišta Maljevac od strane TE Pljevlja, a da se iznađe neko tehnološko rješenje za prečišćavanje Mjedeničkog potoka u saradnji sa firmom Gradir Montenegro. Rešenja su već prepoznata od strane zagađivača, samo ih treba sprovesti, u cilju spasavanja rijeke Ćehotine i ribljeg fonda - kaže inženjer pejzažne arhitekture i dugogodišnji borac za čistiju Ćehotinu Vaso Knežević.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.